Košnice sa kojima sam pčelario
pološka, DB, Farrarova, LR i još neke, njihove prednosti i mane!

Prva košnica sa kojom sam započeo pčelarenje je bila 20-o okvirna pološka sa uskim a dugim okvirima. Prednosti te košnice su bile što je kompaktna, jedna košnica, jedno tijelo i sve je na jednom mjestu ali...idemo malo detaljnije!

Prednosti 20-o okvirne pološke:
  • Kompaktna tj. sve je na jednom mjestu
  • Nema podizanja nastavaka
  • Svi okviri su isti
  • Najveća težina koju podižete je krov i okvir, naravno ako je ne selite
  • Dobar proljetni razvoj
  • Nema mrtvog prostora između plodišta i zaliha meda
  • Dobro zimovanje
  • Okviri su dosta jednostavni za izradu
  • Pogodna za starije pčelare posebno koji pčelare stacionarno
  • Dobra za rojeve, posebno ako se pregradi i radi dvomatično
Mane košnice pološke:
  • Za seljenje veoma teška
  • Širenje pčelinjeg društva nije u skladu sa pravilima pčelinjeg društva, širi se na stranu umjesto gore - dole
  • Rad isključivo okvirima
  • Počesto se moraju vrcati okviri i sa leglom jer pčele tu prvo donesu med
  • Veoma rijetke su paše na kojima pčele mogu ali hoće tako da napune medišta ako im non-stop ne izmičemo napunjene okvire u stranu
  • Otežana ugradnja matične rešetke
  • Nemogućnost kupovine bilo čega za košnicu počev od okvira pa svega ostalog, sve se mora prilagođavati, osim ako košnice nisu rađene po DB standardu okvira ali takve ja nisam imao...
Ojačavanje pčelinjih društava mladim pčelama

Radio sam i sa 20-o okvirnom pološkom u jednomatičnom, dvomatičnom ali i tromatičnom sistemu. Za tromatični sistem moja preporuke je ne pokušavati sa košnicom ispod minimalno 24 a najbolje sa 30 okvira. Dvomatični ali i tromatični sistem je dobar za brz proljetni razvoj, za paketne rojeve tj rojeve na vagu, za punjenje oplodnjaka mladim pčelama, za ojačavanje proizvodnih košnica mladim pčelama. Takođe su dobre za proizvodnju organskog voska, čuvanje rezervnih matica preko čitave godine.

Mora se počesto pregledati jer je buran razvoj u tim društvima sa dvije ili tri matice, malo zakašnjenje i eto rojeva koliko Vam duša hoće.

Kratak rezime:
Dobra za stacionarno pčelarenje posebno starijih pčelara, trpi i malo veće greške kod pregleda ako se radi u jednomatičnom sistemu, prostrano plodište ako se ne ograničava matica pruža maksimalan razvoj društva (puno pčela) ali i malo meda, ostale prednosti nisu na njenoj strani...

DB košnica 12 okvirna

Druga košnica sa kojom sam kraće vrijeme pčelario je DB košnica sa 12 okvira. Veliko plodište pruža dobre uslove za razvoj zajednica, prezimljavanje pčela i to je sve što mi se svidjelo na njoj.


Prednosti DB košnice:

  • Plodište u jednom tijelu
  • Za seljenje dosta kompaktna
  • Dobar razvoj u proljeće, dobro prezimljavanje
  • U jednom nastavku kada je plodište brže se pronađe matica nego na 20 ili 30 okvira kao kod nekih košnica, plodište veći, medište manji
Mane košnice DB:
  • Manipulacija okvirima a ne nastavcima
  • Prostrano plodište, na slabijim pašama nema meda
  • Pčele nerado prelaze u medišta, mora se smišljati posebno kako ih nadmudriti ili postaviti dva polunastavka po povlačiti okvir sa leglom, komplikacija
  • Ponekad se moraju vrcati i plodišni okviri pa se mora nabaviti vrcaljka u koju i ti okviri mogu stati
  • Dosta teška košnica zato što se radi od daske debljine 30 pa i više mm
  • Dvije vrste okvira

Kratak rezime:
Vrlo kratko sam sa njom pčelario, kao što sam rekao dobra je za zimovanje pčela, nema smrtnog prostora (famozni razmak između satonoše i donje letvice okvira sa medom), dobar proljetni razvoj ali ne sviđa mi se što je glomazna, debele daske, veliki debeli okviri u dvije dimenzije, pčele teško prelaze u medište. Lično mi ne odgovara iako dosta pčelara se kune da nema bolje košnice na svijetu od DB-e.

Neki pčelari su se "dosjetili" pa koriste samo polumedišne nastavke i za plodište i medište što je daleko bolja solucija ali imaju takvu košnicu već smišljenu a ona se zove Farrarova ali oni to ne vole tako zvati iako je to tako.

Farrarova 12-o okvirna košnica

Treća košnica sa kojom sam pčelario dugo godina je modifikovana Farrarova košnica koja je rađena po nacrtu i mjerama iz jedne pčelarske literature. Dimenzije te košnice su bile 500x500mm i visine 190 mm. Debljina daske je bila 22mm. Svi nastavci su bili istih mjera kao i okviri.


Prednosti Farrarove košnice:
  • Isti okviri u plodištu i medištu
  • Dobro prezimljavanje pčela jer su pčele zimovale u dva tijela koja su zahvaćale zimskim klubetom i nije bilo problema sa prelaskom iz plodišta u medište tokom zime
  • Okviri su imali dobar bočni razmak a ne kao kod LR-a i lagano su se vadili čak i poslije više godina korištenja
  • Lagani okviri nisu previše naporni kod pregleda, nisu preveliki ali ni premali
  • Lagano proširenje košnice po vertikali
  • Dosta zahvalna košnica za rad
  • Dobra iskoristivost daske jer je potrebno istu vrlo malo skinuti sa 25 mm (standardna colarica daska) na 22 mm koliko nama treba
  • Iz razloga deblje daske od samo 2 mm u odnosu na LR koja koristi 20 mm debelu dasku dio nastavka gornji gdje liježu okviri se gotovo nikako ne izbacuje dok to kod LR-a se redovno izbacuje i krivi
Mane Farrarove košnice:
  • Relativno malo pčelara sa naših prostora i zna za ovu košnicu a kamoli da je koristi
  • Teška nabavka dijelova za nju, nastavaka, okvira i dr jer postoje mnoge dimenzije počev od orginalnog Farrara visine 165 mm pa sve do 210 mm što je zakomlikovalo izradu standardne opreme
  • Teža prodaja istih iz gore pomenutih razloga
  • Nemogućnost prodaje rojeva na okvirima iz gore pomenutih razloga

Rezime:
Veoma dobra košnica, lagan rad, dobro prezimljavanje, brzo poklapanje meda na nižim okvirima su najveće prednosti ove košnice, pogodna za dvomatično ali i tromatično pčelarenje. Najveći nedostatak relativno nepoznata većini pčelara koji je zbog toga izbjegavaju.